preskoči na sadržaj

Osnovna škola Šemovec

Login
 

  


 

PDF dokument
(2,9 Mb)

Kalendar
« Ožujak 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
26 27 28 29 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31
1 2 3 4 5 6 7
Prikazani događaji

Brojač posjeta
Ispis statistike od 15. 11. 2009.

Ukupno: 502660
Ovaj mjesec: 4309
Danas: 54
Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Stručna ekskurzija djelatnika škole

Šumskim stazama papučkih visina i Požeške kotline

Povodom Svjetskog dana učitelja djelatnici naše škole 7. listopada  posjetili su Park prirode Papuk i uživali u ljepotama netaknute prirode najljepše slavonske planine, šetnji  šumskim planinarskim stazama oko Park-šume Jankovac pritom slušajući o bogatoj kulturno-povijesnoj baštini toga kraja. Posjetili su i grad Požegu, nekadašnju rezidenciju hrvatsko-ugarskih kraljica koja se smjestila u sjevernom podnožju obronaka Požeške gore.    

(galerija slika)

 


Putovanje prema najljepšoj slavonskoj planini započelo je u ranim jutarnjim satima. Okupivši se ispred škole, u veselom raspoloženju i pratnji prvih jutarnjih zraka sunca koje su se probijale kroz bijelu zavjesu krenuli smo put Slavonije. Naš nizinsko-brežuljkasti kraj polako su počele zamjenjivati nepregledne slavonske ravnice i polja kukuruza te drugih kultura. Nakon tri sata vožnje stigli smo do planinskog dijela Slavonije. Vozeći se polako vijugavim cestama okruženim nepreglednim šumama i brdima, stigli smo do podnožja Parka prirode Papuk. Dvadesetak minuta vožnje uskom i strmoglavom cestom s brojnim oštrim zavojima, živahnim potocima  i nagnutim kamenim grebenima jedva smo proživjeli. Autobus je oštro skrenuo u lijevo prelazeći most i doveo nas na cilj.

Ostali smo zatečeni ugledavši ispred sebe veliku gorsku dolinu s prekrasnim planinarskim domom smještenu u zagrljaju nekoliko planinskih vrhova. Stigli smo do Park-šume Jankovac. Tamo nas je već čekao stručni vodič (rendžer) koji nam je najprije ispričao sve o geomorfološkoj povijesti Parka i o povijesti nastanka izletišta Jankovac i Jankovačkih jezera. Naime,  sama povijest vezana je uz ime voćinskog vlastelina Josipa Jankovića (nazvanog grof), istinskog zaljubljenika u prirodu, koji na ovo mjesto dolazi u 19. st. i sa svojim ljudima uređuje ovu dolinu. Najprije je sagradio lovački dom, a potom uređuje dva protočna jezera za uzgoj pastrva i vodoopskrbu vodopada. On želi trajno ostati ovdje pa je sam sebi dao izgraditi grobnicu u špilji iznad jezera. Želio je da zauvijek gleda na svoju dolinu okruženu stogodišnjim bukvama koje krase ovu šumu.

Omamljeni različitim mirisima bogate jankovačke flore i svježeg planinskog zraka, zadivljeni ljepotama stoljetnih stabala koji se odražavaju na površini jezera te pridonose mističnosti ove Park-šume i daju poseban ugođaj, krenuli smo u šetnju uskim i strmoglavim šumskim stazama papučkih visina. Nakratko smo zastali kod grobnice grofa Jankovića u kojoj se nalazi mramorni sarkofag s posmrtnim ostacima. Nešto više iznad te grobnice smještena je 20 metara uska i mračna Maksimova špilja nazvana po hajduku Maksimu Bojaniću koji se ovdje skrivao. Ovo mjesto dom je brojnim šišmišima, a imali smo sreće da su neki od nas i jednog vidjeli kako spava. Hodajući šumom, saznali smo puno toga o flori i fauni, povijesti ovoga kraja i o njemačkim staklarima  o kojima svjedoče i ostaci starih nadgrobnih ploča na vrhu šume. Po završetku ove planinarske avanture spustili smo se do simbola Jankovca i najljepšeg dijela šume – jankovačkog slapa zvanog Skakavac. Zbog svoje visine i količine vode ovaj prirodni fenomen u zimskim mjesecima tvori atraktivni ledeni stup, a u ljetnim mjesecima bijelu zavjesu koja se spušta u kanjon Kovačica. Prolazeći „vratima raja“ kako smo ih nazvali (stepenicama obraslim mahovinom i okruženim kojekakvim zaštićenim biljem i gljivama) stigli smo do planinarskog doma gdje smo uživali u različitim delicijama ovoga kraja.

Naše putovanje nastavilo se prema Požegi. Vozeći se šumskim cestama, uživali smo u jesenskom šarenilu, strmoglavim stijenama i carstvu bogate šumske flore požeškoga kraja.

Požega je središte Požeško-slavonske županije. Njezine ulice ulaze duboko u obronke Požeške gore, vijugaju uz brojne potoke i gotovo je nemoguće pronaći ijednu prometnicu koja se siječe pod pravim kutom. Grad nas izgledom i načinom gradnje kuća i malenih zgrada podsjeća na naš Varaždin jer se najviše razvijao u doba baroka. Prošetali smo njezinim središtem - dominantnim srednjovjekovnim trgom, uživali u slobodnom vremenu i kolačima.

U poslijepodnevnim satima teška smo se srca oprostili od Požeške kotline i romantike najljepše gorske doline te krenuli kući. Zadivljeni ljepotom i harmonijom prirode možemo potvrditi da je Papuk raj u srcu Slavonije za svakog istinskog ljubitelja prirode, planina i mira.

V. B. B.





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju