preskoči na sadržaj

Osnovna škola Šemovec

Login
Tražilica
 

  


 

PDF dokument
(2,9 Mb)

Kalendar
« Travanj 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
Prikazani događaji

Brojač posjeta
Ispis statistike od 15. 11. 2009.

Ukupno: 505215
Ovaj mjesec: 2206
Danas: 216
Zanimljivosti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Hrvatska 44. na ljestvici sustava visokog obrazovanja
Autor: Silvije Premuš, 15. 5. 2012.

Hrvatska se u ukupnom poretku 50 zemalja obuhvaćenih istraživanjem nalazi na 44. mjestu (33. mjestu po uloženim resursima te na 40. mjestu po broju objavljenih istraživanja).

Iako možda na prvi pogled ovi rezultati ne djeluje ohrabrujuće, radi se o ogromnom napretku Hrvatske u odnosu na neka ranija objavljena istraživanja. Naime, riječ o 50 zemalja s najboljim sveučilištima na svijetu, a sama činjenica da se Hrvatska uopće i našla u njihovom društvu govori puno. Od svih zemalja bivše Jugoslavije, jedino se još Slovenija nalazi na toj listi na 28. mjestu.

Slične vijesti čitajte u našoj rubrici: Zanimljivosti


Projekt rangiranja svjetskih sveučilišta pokrenula je u svibnju 2010. godine grupa Universitas 21, a baziran je na istraživanjima Instituta za primijenjenu ekonomiju i društvena istraživanja Sveučilišta u Melbourneu. Voditelji projekta su dr. Ying Cheng sa Sveučilišta u Šangaju, prof. David Greenaway sa Sveučilišta u Nottinghamu, prof. Don Fisher sa Sveučilišta Britanske Kolumbije te prof. Simon Marginson i prof. Ross Williams sa Sveučilišta u Melbourneu.

Varijable koje su promatrane mogu se razvrstati u 4 osnovne grupe: resursi (25% ukupne ocjene), okruženje (25% ocjene), povezivost (10%) i izlazna vrijednost (40%).
 
Resursi se odnose na državna ulaganja, ukupne troškove te na troškove ulaganja u istraživanje i razvoj u tercijarnim institucijama. Pod nazivom okruženje nalaze se podaci o udjelu različitog spola među studentima i među akademskim osobljem, ali i podaci o transparentnosti poslovanja, slobodi u zapošljavanju i izboru upravnog osoblja, kao i različitost izvora financiranja. Kod povezivosti se ispitivao broj međunarodnih studenata i broj članaka rađenih u suradnji s vanjskim suradnicima. Izlaznu vrijednost čini broj znanstvenih članaka (u odnosu prema broju stanovnika), stupanj izvrsnosti istraživanja, broj istraživača, ali i stopa nezaposlenosti kvalificirane radne snage.
 


Izvor: www.dnevno.hr


[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju