« Prosinac 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 | 31 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
Uoči 40-e obljetnice Dana planeta Zemlje svijet se nalazi pred najvećom opasnošću ikad, ali i jedinstvenom prilikom u izgradnji nove budućnosti. Dan planeta Zemlje pruža mogućnost za ostvarenje povijesnih pomaka u klimatskoj politici, korištenju obnovljivih izvora energije i stvaranju tzv. zelenih radnih mjesta potičući milijune ljudi širom svijeta na poduzimanje malih koraka u svojim domovima, školama i tvrtkama koji zbrojeni svi zajedno predstavljaju izniman kolektivan doprinos u razvoju zelene ekonomije. Naši koordinirani napori sada bit će u budućnosti prepoznati kao prekretnica prema održivom razvoju.
Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (www.mzopu.hr)
Zelena akcija obilježava Dan planeta Zemlje od 1995. godine na način da svoje aktivnosti fokusiramo na jednu prioritetnu okolišnu temu, a ove godine je to gospodarenje otpadom. Prema udrugama za zaštitu okoliša i prema izvješćima Europske komisije, gospodarenje otpadom je još uvijek glavni problem zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj. Loše gospodarenje otpadom je vrlo opasno za zdravlje ljudi, zagađuje prirodu, dodatno troši novac poreznih obveznika te doprinosi promjeni klime.
Zelena akcija smatra kako Hrvatska mora hitno uložiti dodatne napore u području gospodarenja otpadom kako bi spriječili buduće eko akcidente i kako bi na vrijeme dostigli standarde Europske unije koji su još uvijek visoko iznad onih u Hrvatskoj. Građani su s druge strane spremni na sortiranje i recikliranje otpada no država i lokalne vlasti moraju stvoriti uvijete koji bi im to olakšali.
Primjerice prema zadnjim dostupnim podacima iz 2005., u čitavoj Hrvatskoj je postavljeno 160 000 kontejnera za miješani komunalni otpad, a samo 40 000 kontejnera za sortirani otpad. S iznimkom par gradova, u čitavoj Hrvatskoj ne postoji niti sustav prikupljanja sortiranog otpada po kućanstvima, a naknada za odvoz otpada se plaća prema kvadraturi kućanstva, a ne po količini proizvedenog otpada što bi sve građane stimuliralo da više sortiraju otpad.